Beogradska grupa za pravnu teoriju organizovala je svoj poslednji događaj u prolećnom semestru sa prof. Boškom Tripkovićem (Univerzitet u Birmingemu) na temu konstitucionalnog identiteta.
Prof. Tripković je prvo istakao da polazi od pretpostavke da ustavni identitet zaista postoji kao pojava i tvrdi da postoje ustavi bez takvog identiteta.
On je tvrdio da ustavni identitet podrazumeva postojanje fundamentalnih vrednosti koje nisu trivijalne, široko su prihvaćene i proističu iz ustavnog autoriteta. Pitanje prihvatanja osnovnih vrednosti uglavnom se svodi na pitanje njihove primene u praksi. Takođe, takav identitet mora biti sastavljen od univerzalnih vrednosti koje su neophodne za politički autoritet uopšte (vladavina prava, ograničena vlast i zaštita manjina), ali može imati i kontingentne kulturne vrednosti svojstvene posebnim zajednicama.
Prof. Tripković je zatim nastavio rekavši da postoji mnogo sistema koji nemaju supstantivni ustavni identitet u pomenutom smislu. Na primer, iako Ustav Srbije ispunjava formalne uslove, u Srbiji nema vladavine prava, kao ni zaštite manjina – što znači da nema ni ustavnog identiteta.
Usledio je deo događaja sa pitanjima i odgovorima, uz veliko interesovanje publike.
Publika je bila fokusirana na različite aspekte teme, ali najviše na granice pojma ustavnog identiteta i uopšteno korist koja se može imati od takvog koncepta, kao i na njegovu povezanost sa ustavnim autoritetom.
Prof. Tripković je odgovorio tvrdnjom da je uvek teško odrediti preciznu granicu za pojam i da postoje različiti stepeni ustavnog identiteta, kao i da bi ustavni identitet mogao postojati i bez formalnog ustava, kao u slučaju EU.
Završavajući sastanak, Marija Vlajković se zahvalila svima na odličnoj diskusiji, kao i prof. Tripkoviću na zanimljivom predavanju.